 Irena Gayatri Horvat – Kreposti i mane
Što podrazumijevamo pod krepostima, a što pod manama? Imaju li one danas jasnu granicu ili je „krepost“ danas postala arhaičan pojam koji nas asocira na davna, srednjevjekovna vremena kada se javno „moraliziralo“, uzimajući upravo kreposti i njihove suprotnosti – mane kao „alate“ odgoja, nerijetko stoga prisutne na mjestima prosvjetljenja i nauka – u crkvama. Stoga se odabir vugrovečke crkve sv. Mihaela arkanđela iz 13.st., tj. njezinog interijera Ireni Gayatri Horvat činio idealnim mjestom za umjetničku intervenciju likovno-glazbenim događajem kojim će približiti negdašnju potrebu srednjevjekovnog čovjeka za takvom vrstom predstavljanja koje u sebi nije imalo samo dekorativnu svrhu, već je bio i dragocjeno edukativno sredstvo od koristi cijeloj zajednici. Kreposti su stalna raspoloženja razuma i volje koja ravnaju našim činima. Danas rijetko korištena, krepost u nazivu ima svoj ekvivalent u pojmu vrlina, a zadržana je u kršćanskim moralnim dogmama. To „stabilno raspoloženje za činjenje dobra“ ima svoja tri očitovanja koja proizlaze iz čvrstog odnosa s Bogom. To su bogoslovne kreposti: ljubav, vjera i ufanje koje se temelje na Božjem daru. One uređuju naš odnos prema Bogu i posebno nas povezuju s Njime. Vjera - kao sudioništvo u božanskoj istini kojom čovjek cijelog sebe slobodno predaje Bogu. Ufanje - kao pouzdanje u Kristova obećanja, posljedica Božje pomoći nama, teologalna je krepost prema kojoj čeznemo za nebeskim kraljevstvom i vječnim životom. A Ljubav je najveća krepost. To je sudioništvo u Duhu Svetom. Nju je Isus proglasio novom zapovjedi, njome Boga ljubimo iznad svega, a bližnjega kao same sebe iz ljubavi prema Bogu. Ove tri kreposti oživljavaju i prožimaju sve naše djelovanje. A četiri su stožerne ili kardinalne kreposti: Razboritost koja upućuje praktički razum da razlikuje istinsko dobro i bira sredstva da ga izvrši; Pravednost kao postojana i čvrsta davanja Bogu i ljudima onoga što im pripada; Jakost koja u poteškoćama osigurava postojanost i snagu u traganju za dobrom i Umjerenost koja obuzdava naslade i osposobljava nas za ravnotežu u upotrebi materijalnih stvari i osigurava vladanje voljom nad nagonima. No te kvalitete evidentne u svojim učincima: snazi duha, čvrstoći stavova, staloženosti, koordiniranosti razuma i volje, upravljanju strastima imaju, nažalost i svoje suprotnosti – mane. I kao što po krepostima čovjek gospodari sobom u slobodi čineći dobro, slabosti nama gospodare nagoneći nas na da činimo loše. Kao što Ljubav natkriljuje sve kreposti, tako iz njezina nedostatka nastaju sve mane. Najopasnija i zasigurno najstarija mana jest Oholost. Kao nedostatak ljubavi, bila je glavnom odlikom Lucifera koja ga je i stajala pada, nastala u njegovom nastojanju da se uzdigne iznad Boga Oca. U Gayatrinim prikazima slijede ju Zavist, Pohlepa, Bludnost, Očaj, Malodušnost i Ludost. U likovnim prikazima kreposti i mane nerijetko su prikazivane kao suprotnosti ljudske osobnosti - crno i bijelo, dobro i zlo, Božje i vražje. Naglašene određenim vizualnim atributima, tj. znakovima i simbolima. Bile su kao motivi često zastupljene unutar vizualizacije ćudorednih tema osobito rasprostranjenih u srednjem vijeku prikazivane u likovima antropomorfnih ženskih obličja, tretiranih plošno, ornamentalnim stilom izrazite linearnosti i bez trodimenzionalnosti. Sistematizirajući njihovu ikonografiju i prilagođavajući je osobnom izričaju Irena Gayatri Horvat u realizaciji svojih kreposti i mana vodila se specifičnošću odabranog prostora koji je zbog samog postava diktirao i format i morfologiju slika, prispodobljujući ih ondašnjim likovnim ali i arhitektonskim kanonima. Odabire uski pravokutni format, prekrivajući platno zlatnim listićima, tretirajući podlogu virtuoznim crno-bijelim crtežom i njoj karakterističnim slovnim znakom, no sada, za razliku od njoj uvriježene glagoljice, latinicom ispisujući latinske nazive kreposti i mana. Konkretizirane u četrnaest samostojećih slika, ove „ljudske karakteristike“ olakšavaju vlastito iščitavanje i autoričinom implementacijom znakova i simbola, zapravo likova raznorodnih pojava, stvari i životinja kao neophodnim rekvizitima, vukući porijeklo upravo iz srednjevjekovnih likovnih prikaza gdje su svim likovima unutar sakralnih tema pridavani određeni atributi kako bi ih se lakše „čitalo“. Slijedeći tu dramaturgiju, Gayatri smiruje razigranu liniju i crtačku vještinu u stiliziranoj formi kojoj je jasna namjera privući, a potom educirati gledatelja. Cijelu vizualnu priču upotpunjuje i ona auditivna. Kao dio hrvatsko-slovenske suradnje, slovenski suvremeni kompozitor Simon Skalar izvodi vlastitu kompoziciju na temu Ljubavi i Oholosti praćen glasom opernog pjevača Marka Mandira, stvarajući tako jedinstven ambijent, zaposjedajući prostor nekom čudesnom mističnošću koja priziva davna vremena, izvlačeći iz njih kvalitete koje osiguravaju vječnost. Jer djela Irene Gayatri Horvat progovaraju uvijek o nama, našim egzistencijalnim i etičkim dvojbama, o kauzalnosti odnosa čovjeka i Boga. One su opća mjesta, simboličke prikaze, aktualne i danas kao i u ona vremena u kojima Gayatri pronalazi svoje inspirativno ishodište. Sanda Stanaćev Bajzek GALERIJA VIPAVSKI KRIŽ VABI NA OTVORITEV RAZSTAVE TANJE PRUŠNIK ESCE O.L. PART ONE_WINE in LIQUID (voda.01) v petek, 6. maja 2016, ob 19. uri v GALERIJO VIPAVSKI KRIŽ PREDSTAVITEV UMETNICE: Anamarija Stibilj Šajn, umetnostna zgodovinarka NAGOVOR: Ajda Koloini, galerija Vipavski Križ GLASBENA SPREMLJAVA: Lado Jakša Razstava bo na ogled do 5. 6. 2016 Galerija je odprta ob sobotah in nedeljah od 15h–18h, ter po dogovoru na željo obiskovalcev. V petek, 6. 5. 2016, bo v galeriji Vipavski Križ otvoritev samostojne razstave Tanje Prušnik z naslovom Esce o.l. part one_wine. Koroška umetnica s slovenskimi koreninami, ki živi in ustvarja na Dunaju, se v prvem delu serije Essence of life, ukvarja z idejo vina in njegovo povezavo z življenjem. Filozofija vina – materija, duh in duša – vino, kri in voda, so teme, ki imajo že dolgo svoje mesto v filozofiji in umetnosti. Prvemu delu cikla bo sledil še drugi, v katerem bo osrednja tematika kri, temu pa bo sledil še zadnji del serije, voda. Serija, ki jo je umetnica začela ustvarjati na slikarskem simpoziju v Dobrovniku, vasici obkroženimi z vinogradi, je sestavljena iz del narejenih v odtenkih rdeče barve, ki predstavljajo abstrakcije vinskih trt. Dvojnost ideje Essence of life, ki se ji bo v drugem delu pridružila še ideja krvi, ponazarjajo tudi diptihi, ki so sestavni del vsake umetničine serije. Ideja vina, krvi in vode v umetničinih serijah, odgovarja ideji materije, duha in duše, s katerim je vsak od elementov povezan. KONTAKT: Galerija Vipavski Križ, 5270 Ajdovščina; Iva Bandelj, 00386 31 481 187, www.facebook.com/galerijavipavskikriz/info Tanja Prušnik, 0043 6765349044, tanja.prusnik@prusnik.com, www.prusnik.com  EINLADUNG ZUR AUSSTELLUNG / VABILO NA RAZSTAVO TRIVIUM ERÖFFNUNG / ODPRTJE Do / če, 21.4.2016, 19:00 Künstlerhaus Klagenfurt / Dom umetnikov Celovec BEGRÜSSUNG / POZDRAV Karl Vouk, Vizepräsident / Podpredsednik Kunstverein Kärnten AUSSTELLUNGSDAUER TRAJANJE RAZSTAVE 22.4. – 25.5.2016   Vljudno vabljeni v petek, 8. aprila, ob 18. uri, v Razstavišče Kulturnega centra Laško na odprtje likovne razstave. Predstavila se bosta Irena Gayatri Horvat in Lojze Kalinšek.  |
Arhiv
November 2022
|
RSS Feed
